LZH◎
中論卷第一
𩑶
中論卷第一【大】,中論序【宋】【元】【明】
釋【大】,姚秦沙門釋【明】
序【大】,撰【宋】【元】【明】
析【大】,折【明】
坦【大】,理【宋】【元】【明】
而【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
今【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
伽羅【大】,羅伽【宋】【元】【明】
耳字次行明本有中論序三字
中論觀因緣品【大】,中論卷【宋】【元】【明】,中論 Madhyamika-sūtra, or Mūlamadhyamakakārikā.
觀因緣品 Pratyayaparīkṣā - (prakaraṇa).
十六偈【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
龍樹 Nāgārjuna.
梵志青目釋【大】*,〔-〕【宋】*【元】*【明】*
三藏【大】*,三藏法師【宋】*【元】*【明】*
Anirodham anutpādam anucchedam aśāśvataṃ, Anekārtham anānārtham anāgamam anirgamam Yaḥ pratītyasamutpādam prapañcopaśamam śivaṃ, Deśayāmāsa sambuddhas taṃ vande vadatāṃ varaṃ.(不生. Anutpāda, 不滅. Anirodha, 不常. Aśāśvata , 不斷. Anuccheda , 不一. Anekārtha, 不異. Anānārtha , 不來. Anāgama, 不出. Anirgama, 因緣. Pratītyasamutpāda, 戲論. Prapañca , 諸說中=諸說法者中. Vadatāṃ).
變【大】,變化【宋】【元】【明】
等謬故墮【大】,謬墮【宋】【元】【明】
疑見【大】,見疑【宋】【元】【明】
佛【大】,佛已【宋】【元】【明】
諸【大】,謂【宋】【元】【明】
從【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
則【大】,即【宋】【元】【明】
第一偈. Na svato nāpi parato na dvābhyaṃ nāpy ahetutaḥ, Utpannā jātu vidyante bhāvāḥ kvacana ke cana.(自=從自. Svataḥ, 他=從他, Parataḥ, 共=從自他共. Dvābhāṃ, 無因. Ahetu).
因【大】,因緣【宋】【元】【明】
是則為【大】,則為是【宋】【元】【明】
第二偈. Na hi vabhāvo bhāvānāṃ pratyayādiṣu vidyante, Avidyamāne svabhāve parabhāvo na vidyate.(自性. svabhāva, 他性. Parabhāvo).
性【大】,生【宋】【元】【明】
自【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
句【大】,緣【元】【明】
因緣. Hetu-p ralyaya; 次第緣. Anantara-p.; 緣緣. Ālambana-p.; 增上緣. Abhipateya.
第四偈. Kriyā na pratyayavatī nāpratyayavatī kriyā, Pratyayā nākriyāvantaḥ kriyāvantaś ca santy uta.
第五偈. Utpadyate pratītyemān itīme pratyayāḥ kila, Yāvan notpadyata ime tāvan nāpratyayāḥ kathaṃ.
第六偈. Naivāsato naiva sataḥ pratyayo' rthasya yujyate, Asataḥ pratyayaḥkasya sataś ca pratyayena kiṃ.
第七偈. Na san nāsan na sadasan dharmo nirvartate yadā, kathaṃ nirvartako hetur evaṃsati hi yujyate.(有. Sat, 無. Asat, 緣. Hetu).
應與非【大】,緣與無【宋】【元】【明】
第八偈. 梵. 第九偈. Anutpanneṣu dharmeṣu nirodho no'papadyate, Nānantaram ato yu ktaṃ niruddhe pratyayaś ca kah.
心【大】*,〔-〕【宋】*【元】*【明】*
法【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
第九偈. 梵. 第八偈. Anālambana evāyaṃ san dharma upadiṣyate, Athānālambane dharme kuta ālambanaṃ punaḥ-(真實微妙法. 梵. san dharma).
第十偈. Bhāvānāṃ niḥsvabhāvānāṃ na sattā vidyate yataḥ, Satīdam asmin bhavatīty etan naivopapadyate.(有相. Sattā).
說【大】,說緣【宋】【元】【明】
第十一偈. Na ca vyasta-samasteṣu pratyayeṣv asti tat phalaṃ, Pratyayebhyaḥ kathṃ tac ca bhaven na pratyayeṣu yat.(略廣. vyasta-samasta; 果. phala).
第十二偈. Athāsad api tat tebhyaḥ pratyayebhyaḥ pravartate, Apratyayebhyo' pi kas mān nābhipravartate phalaṃ.
泥【大】,埿【宋】【元】
第十三偈. Phalaṃ ca pratyaymayaṃ pratyayāś cā' svayaṃmayāḥ phalam asvamayebhyo yat tat pratyayamayaṃ kathaṃ(無自性. 梵. Asvamaya).
第十四偈. Tasmān na pratyaymayaṃ nāpratyayamayaṃ phalaṃ, Saṃvidyate phalābhāvāt pratyayāpratyayāḥ kutaḥ(從緣生, pratyayamaya).
中論【大】*,中觀【宋】【元】*
觀【大】*,論破【宋】【元】*,破【明】*,觀去來品 Gatāgata-parīkṣā.
二十五偈【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
第一偈. Gataṃ na gamyate tāvad agataṃ naiva gamyate, Gatāgata-vinirmuktaṃ gamyamānaṃ na gamyate(已去. Gata; 去. gamyate; 未去. Agata; 去時. Gamyamāna).
第二偈. Ceṣṭā yatra gatis tatra gamyamāne ca sā yataḥ, Na gate nāgate ceṣṭā gamyamānegatis tataḥ:(動. ceṣṭā; 去. gati).
第三偈. Gamyamānasya gamanaṃ kathaṃ nāmo' papatsyate, Gamyamānaṃ hy agamanaṃ yadā naivo'papadyate,(後半偈. Candrakīrtiś Prasannapadā: gamyamāne dvigamanaṃ yadā naivopapadyate).
法【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
第四偈. Gamyamānasya gamanaṃ yasya tasya praṣajyate, Ṛte gater gamyamānaṃ gamyamānaṃ hi gamyate.
第五偈. Gamyamānasya gamane prasaktam gamanadvayaṃ, Yena tad gamyamānam ca yac cātra gamanaṃ punaḥ.
第六偈. Dvau gantāran prasajyete prasakte gamanadvaye, Gartāraṃ hi tiraskṛtya gamanaṃ nopapadyate.(去者. Gantṛ).
第七偈. Gantāraṃ cet tiraskṛtya gamanaṃ nopapadyate, Gamane' sati gantātha kuta eva bhaviṣyati.
第八偈. Ganti na gacchati tāvad agantā naiva gacchati, Anyo gantur agantuś ca kas tṛtīyo hi gacchati.(不去. na gacchati).
若【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
去者【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
第九偈. Gantā tā ad gacchatīti katham evopapatsyate, Gamanenavinā gantā yadā naivopapadyate.
第十偈. 梵. 第十一偈. Gamane dve prasajyete gantā yady uta gacchati, Ganteti cocyate ycna gantā san yac ca gacchati.
第十一偈. 梵. 第十偈. Pakṣo gantā gacchatīt yasya tasya prasajyate, Gamanena vinā gantā gantur gamanam icchataḥ.
然【大】,爾【宋】【元】【明】
(是故…者)九字【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
中【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
第十二偈. Gate nārabhyate gantuṃ gantuṃ nārabhyate' gate, Nārabhyate gamyamāne gātum ārabhyte kuha.(發. Gantuṃ).
以【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
第十三偈. Na pūrvaṃ gamanārambhād gamyamānaṃ na vā gataṃ, Yatrārabhyeta gamanam agate gamanaṃ kutaḥ.
第十四偈. Gataṃ kiṃ gamyamānaṃ kim agataṃ kiṃ vikalpyate, Adṛśyamāna ārambhe gamanasyaiva sarvathā.(發. gamanasya ārambha)
第十五偈. Gantā na tiṣṭhati tāvad agantā naiva tiṣṭhati, Anyo gantur agantuś ca kas tṛtīyotha tiṣṭhati.(住. tiṣṭhati).
事【大】,皆【宋】【元】【明】
者【大】,去【宋】
第十六偈. Gantā tāvat tiṣṭhatī 'ti katham evopapatsyate, Gamanena vinā gantā yadā naivopapadyate.
第十七偈. Na tiṣṭhati gamyamānān na gatān nāgatād api, Gamanaṃ saṃpravṛttiś nivṛttiś ca ca gateḥ samā.(行. Sampra vṛtti-gamana; 止. Nivrtti-gamana).
法【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
穀【大】,豰【元】
第十八偈. Yad eva gamanaṃ gantā sa eveti na yujyate, Anyaeva punar gantā gater iti na yujyate.
過【大】,咎【宋】【元】【明】
第十九偈. Yad eva gamanaṃ gantā sa eva hi bhaved yadi. Ehībhāvaḥ prasajyeta kartuḥ karmaṇa eva ca.(作者. Kartṛ; 作業. Karman).
第二十偈. Anya eva punar gantā gater yadi vikalpyate, Gamanaṃ syād ṛte gantur gantā syād gamanād ṛte.
為【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
常【大】,常故【宋】【元】,常去【明】
俱【大】,俱應【宋】【元】【明】
第二十一偈. Ekībhāvena vā siddhir nānābhāvena vā yayoḥ, Na vidyate tayoḥ siddhiḥ katham nu khalu vidyate.(み Ekībhāva; 異, Nānābhāva; 成, Siddhi).
若【大】*,應【宋】*【元】*【明】*
第二十二偈. Gatyā yayo' cyate gantā gatiṃ tāṃ sa na gacchati, yasmān na gatipūrvo śti ka ścit kimcid dhi gacchati.
去【大】,去去【宋】【元】【明】
起【大】,趣【宋】【元】【明】
第二十三偈. Gatyā yayo' cyate gantā tato 'nyāṃ sa na gacchati, Gatī dve no' papadyete yasmadeke pragacchati.
第二十四偈. Sadbhūto gamanaṃ gantā triprakāraṃ na gacchati, Nā śadbhūto 'pi gamanaṃ triprakāramm sa gacchati.(決定有去者. Sadbhūta-gantṛ)
第二十五偈. Gamanaṃ sad-asad-bhūtaḥ. triprakāraṃ na gacchati, Tasmad gatiś ca gantā ca gantavvaṃ ca na vidyate.(所去處. Gantavyaṃ)
本【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
種【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
者【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
觀六情品. 梵. Cakṣurādīndriyaparīkṣā.
八偈【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
眼,耳,鼻,舌,身,意, Darśana, Śravaṇa, Ghrāṇa, Rasana, Sparśana, Manas.
情 Indriya.
色,梵, Draṣṭavya. (可見)
塵 Gocara.
如【大】,如是【宋】【元】【明】
何以故【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
見 Darśana.
見者 Draṣṭṛ.
眼【大】,目【宋】【元】【明】
可見 Draṣṭavya.
識 Vijñāna.
取 Upādāna.
等【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
觀五陰品 Skandha-parīkṣā.
九偈【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
色因 Rūpakārana.
無因 Ahetuka.
法【大】,色【宋】【元】【明】
神【大】,識【宋】【元】【明】
無果因 Akārya-kāraṇa.
是【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
得【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
智者【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
似 Sādṛśaṃ.
出【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
受 Vedanā.
想 Saṃjñāna.
行 Saṃskāra.
識 Citta.
又【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
空 Sūnyatā.
議【大】,義【宋】【元】【明】
以【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
尚【大】,常【宋】【元】【明】
卷第一終【明】
中論觀【大】,中觀論破【宋】【元】,卷第二首【明】,造號釋號譯號同異如首卷【明】,破【明】
觀六種品 Dhātu-parīkṣā.
八偈【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
空相 Ākāśa-lakṣaṇa.
虛空 Ākāśa.
無相 Alakṣaṇa.
𩑶【大】,壺【宋】【元】【明】
若【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
法【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
可相 Lakṣya.
物 Bhāva.
以火為【大】,有【宋】【元】【明】
第六偈. Avidyamāne bhāve ca kasyā 'bhavobhavisyati. Bhāvābhāvavidharmā ca bhāva-bhāvam avaiti kaḥ.(有, Bhāva; 無, Abhāva).
有【大】,在【宋】【元】【明】
見耳【大】,耳見【宋】【元】【明】
有【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
者【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
因【大】,因緣【宋】【元】【明】
滅見安隱法 Draṣṭavyopaśamaṃ śivaṃ.
中論【大】,中觀【宋】【元】
觀【大】,論破【宋】【元】,破【明】,觀染染者品 Rāga-raktaparīkṣā.
十偈【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
染法 Rāga.
染者 Rakta.
者【大】,法【宋】【元】【明】
染【大】,法【元】【明】
有【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
得【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
已【大】*,以【宋】*【元】*【明】*
有【大】,有得【宋】【元】【明】
何以故【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
合 Sahabhāva.
以【大】,〔-〕【宋】【元】【明】
而【大】,而有【宋】【元】【明】
異 Pṛthak.
次頁[01]不分卷【明】
中論【大】,中觀論【宋】【元】
敞【CB】【麗-CB】,敝【大】(cf. K16n0577_p0350a17; T55n2145_p0076c27)
故【CB】【麗-CB】,緣【大】(cf. K16n0577_p0352b04)
【經文資訊】大正新脩大藏經 第 30 冊 No. 1564 中論
【版本記錄】發行日期:2026-04,最後更新:2025-02-03
【編輯說明】本資料庫由 財團法人佛教電子佛典基金會(CBETA)依「大正新脩大藏經」所編輯
【原始資料】維習安大德提供之高麗藏 CD 經文,維習安大德提供,北美某大德提供,李明芳大德提供新式標點
【其他事項】詳細說明請參閱【財團法人佛教電子佛典基金會資料庫版權宣告】